|
Zakon o besplatnoj pravnoj pomoći
Danas svi imamo mnogo prava i obveza, i u moru propisa, većina ljudi ne zna sama isplivati i naći rješenje za svoju životnu situaciju, nego treba stručnu pomoć odvjetnika i pravnika. Što su životne situacije kompliciranije, tako je i njihovo rješavanje, a kada nešto ne ide „milom“, onda se mora „silom“, a sila su sud i ostala nadležna tijela. No, mnogi zbog svoje financijske situacije nemaju mogućnost platiti punomoćnika koji će im pomoći rješiti pravne brige. Do sada su pomoć, osim odvjetnika, ljudima nudile ranorazne udruge, gdje su pravnici i dr. poučeni iskustvom u sličnim situacijama pomagali ljudima u pravnim postupcima i rješavanju pravnih problema, zatim pravnici po institucijama i tvrtkama itd. Sabor je sada tu pomoć pokušao i ozakoniti posebnim zakonom koji bi regulirao sve to regulirati, tko, kome i učemu. Tako je na snagu stupio novi Zakon o besplatnoj pravnoj pomoći, koji nažalost se počinje koristiti tek od travnja iduće 2009. godine. Pravo na pomoć u snašanja troškova će se određivati uzimajući u obzir materijalni položaj tražitelja i okolnost da pravo na pristup sudu ne bi mogli ostvariti bez ugrožavanja svojeg uzdržavanja i članova svojeg kućanstva. Vrste pravne pomoći propisane zakonom su: - primarna koja obuhvaća: opću pravnu informaciju, pravni savjet, pomoć u sastavljanju pismena, zastupanje u upravnim stvarima i pred Europskim sudom za ljudska prava i međ.organizacijama, pomoć u izvansudskom rješavanju sporova, - sekundarna koja obuhvaća: zastupanje pred sudom, pomoć u mirnom rješavanju sporova pred sudom te sastavljanje pismena u sudskih postupcima. Pravo na besplatnu pravnu pomoć imaju građani s primanjima manjim od 1800 kuna po članu obitelji i koji ne posjeduju nekretnine vrednije od najnižeg standarda stanovanja, odnosno 35 četvornih metara po osobi te dodatnih deset četvornih metara za svaku drugu osobu. Iznimno neovisno o ovim uvjetima sud može na zahtjev stranke odobriti pravnu pomoć iz razloga pravičnosti, zbog složenosti i važnosti pojedinog postupka. Također kategorije koje ne moraju dokazivati imovinsko stanje su osobe koje ostvaruju prava iz sustava socijalne skrbi i dr. pomoći, pravo na opskrbninu te djeci u postupcima ostvarivanja prava na uzdržavanje. Tko će pružati pravnu pomoć: odvjetnici primarnu i sekundarnu (znači pred sudom), a visoka učilišta, sindikati i registrirane udruge za pružanje praven pomoći samo primarnu pravnu pomoć. Zahtjeve će građani predavati u Uredu državne uprave ili izravno učilištu, sindikatu i udruzi, na propisanom obrascu uz pisanu izjavu o imovini i o dopuštenju uvida u sve podatke o imovini i dohotku ili uz dokaz o određenoj kategoriji osoba. Napominjemo, sve to od 01. veljače 2009., kako sam Zakon navodi. Kako će to sve funkcionirati, sačekati ćemo godinu dana da vidimo, u nadi za što boljim uspjehom. Iako mnoge udruge već sada izražavaju svoje nezadovoljstvo smatrajući da će sve biti previše birokratizirano, bez pravog nadzora, a da pomoć neće dobiti svi koji bi ju trebali zbog preuskog kruga osoba i pravnih stvari. Mnogima je pravna pomoć u današnje vrijeme nepohodna da bi ostvarili svoja prava na jednakost, na zaštitu, na dostojanstven život... Nadamo se da su oni koji su pisali zakon, uzeli to kao misao vodilju.
|
